Astma i uz nju usko vezane alergije u snažnom su porastu poslijednjih 30 godina. Glavnim uzrocima smatraju se nepravilan način života i prehrane, prisustvo kućnih ljubimaca u većini domova, pretjerano uklanjanje svih mikroba iz životnog okoliša, nekontrolirano korištenje antibiotika .
Ne postoje lijekovi koji djeluju na uzrok astme niti se izvode veće studije da se to otkrije. Astmu se jednostavno proglasilo doživotnom i neizlječivom bolešću, a konvencionalna terapija isključivo djeluje na simptome, ali ne i na uzrok bolesti. Prirodna medicina ima drugačiji pristup.
O astmi
Astma je upalna bolest dišnih puteva koja dovodi do suženja bronha i time izaziva probleme pri disanju. U osnovi bolesti nalazi se izuzetno jak imunološki odgovor i kronična upala sluznice dušnika i bronha. Do napada najčešće dolazi usljed izloženosti provokativnim faktorima. Njih možemo podijeliti u više skupina, pa tako imamo alergene (grinje u kućnoj prašini, dlake, perje, plijesni, pelud), iritanse (duhanski dim, sredstva za čišćenje, parfemi, zagađivači zraka), fizikalne faktore (tjelesna aktivnost, izloženost suhom i hladnom zraku), i psihički stres.
Uzroci, učestalost i trend
Uzrok astme leži u prejakoj reakciji imunog sustava na tvari koje nas okružuju. Postoji cijeli niz faktora koji dovode dosuženja bronha, a ne samo jedan izdvojeni čimbenik. Trend je slijedeći: u zapadnom svijetu znatan je bio porast slučajeva astme između 1974 i 1992 godine, da bi se trend od 1992 – 1998 stabilizirao. Kako na zapadu prevalencija astme lagano stagnira, tako je šokantan porast u zemljama u razvoju, koje prihvaćaju standarde zapadnjačkog stila života. Migracije iz zemalja u razvoju u razvijene zemlje kao i migracije sa sela u grad dovode do pojave astme kod djece i odraslih nakon preseljenja.
Uvjeti iz vanjskog okoliša o kojima se puno priča vjerovatno nisu glavni činioci koji dovode do porasta astme. Kvaliteta zraka u gradovima zapadnog svijeta raste, i sve je više onih koji podupiru teoriju o faktorima okoliša koji nas neposredno okružuje u našem vlastitom domu. Porast popularnosti zajedničkog života sa kućnim ljubimcima izlaže nas vrlo velikoj koncentraciji alergena. Smatra se da su tri najvažnija uzroka grinje, mačje dlake i žohari. Poznato je da astmu mogu izazvati vlaga i plijesni u stambenom prostoru.
Jedna od teorija navodi da bi uzrok mogao biti i sve češće cijepljenje protiv različitih bolesti. Cijepiva i antibiotici doveli su do smanjenja učestalosti raznih vrsta infekcija, što je navelo naš imunološki sustav da pronađe novog neprijatelja protiv kojeg će se boriti. Nažalost, to su postale tvari koje nas oduvijek okružuju i na koje postajemo osjetljivi i alergični. činjenica je da je gotovo 20% ljudi alergično na pelud ili prašinu što prije 30 godina nije bio slučaj.
Studije su pokazale da višak kilograma povećava rizik za astmu i to za 50%, a pretile osobe sa indeksom tjelesne mase iznad 30, i do 100%. Ovaj podatak utoliko je važniji kada se zna da je povećana tjelesna težina postala epidemijom našeg doba.
Utvrđena je snažna povezanost alergije u obitelji (kod roditelja) i nastupa astme kod djeteta. Međutim, nagli porast broja astmatičara i alergičara u zadnjih 30 godina ukazuje na činjenicu da se vjerovatnije radi o promjenama u okolini i načinu života, a ne u genetskoj predispoziciji. Nemoguće je da se toliki genetski potencijal za astmu odjednom aktivirao u 30 godina.
U Velikoj Britaniji istražuju teoriju o astmi koja se bazira na činjenici da trudnice u zadnjih 40 godina ne unose dovoljnu količinu prirodnih antioksidansa u organizam. Studije su potvrdile da je posljednjih desetljeća došlo do pada unošenja svježeg voća i povrća za 50% u odraslih osoba.
Higijenska teorija govori o higijenskim preparatima koje koristimo, a koji masovno uklanjaju mikrobe iz okoliša, što spriječava imunološki sustav kod djece da se pravilno razvije, pa stoga on sada reagira i na uobičajene tvari koje nas okružuju, poput prašine i peludi. Radi se o cjelokupnom sustavu kemikalija koje primjenjujemo u higijeni već od najranijih dana djetetova života, nastojeći spriječiti kontakt kože sa bakterijama iz okoline. Reklamiraju se sapuni koji uništavaju baš sve bakterije. Da li je to zbilja dobro? Čovjek živi s bakterijama od svog postanka i u zadnjih 50 godina je odlučio ukloniti ih iz svog okruženja. Vrlo je mali broj bakterija koje zbilja izazivaju bolesti. Možda bi ipak trebali biti više izloženi okolišu kako bi omogućili imunološkom sustavu da razvije toleranciju i otpornost.
Razvoju astme doprinjelo je i nekontrolirano korištenje antibiotika. Većina je bakterija na njih već postala otporna. Praksa je davanje antibiotika i u slučajevima kada se radi o očitoj virusnoj infkeciji gdje oni uopće ne djeluju, a najčešće je opravdanje ”radi spriječavanja sekundarne bakterijske upale”. Radi se o potpuno krivom pristupu. Antibiotike bi trebalo primjeniti samo u situacijama kada naš imunološki sustav nije u mogućnosti boriti se samostalno protiv infekcije, a to je vrlo, vrlo rijetko.
Liječenje
Postoje dvije grupe klasičnih lijekova lijekova: za trenutno olakšanje simptoma koristi se bronhodilatatori (Ventolin, Serevent, Teotard), dok se za dugotrajnu kontrolu astme koriste inhalacijski kortikosteroidi i antagonisti leukotriena (Becotide, Tafen, Singulair). Navedeni lijekovi pomažu u kontroli astme, ali je ne liječe. Konvencionalno liječenje nije do sada uspjelo zaustaviti uzlazni trend pojave astme.
Prirodno liječenje
Svaki tretman započinje drenažom jetre, jer je ona organ odgovoran za regulaciju imunološkog sustava i stvaranje većine proteina koji u njemu djeluju. Kod astme ovakve kure provode se 3 puta godišnje, a jedna obavezno mora biti u rano proljeće.
Aromaterapijski djelujemo na kontrolu imunološke reakcije. Klasični lijekovi dovode do smanjenja imunološke reakcije što za posljedicu ima pojavu kroničnih infekcija i pad imuniteta. Kronične infekcije u pravilu pojačavaju astmu, a radi se uglavnom o virusima, klamidijama i mikoplazmama.
U fazi akutnog problema imunološki se sustav kontrolira SIPF preparatom ili tinkturom lista crnog ribiza tijekom mjesec dana i eteričnim uljima sa djelovanjem sličnim kortisolu – crna smreka i bijeli bor u baznom ulju makadamije. Smjesa se utrljava na leđa dva puta na dan. Kod astme treba izbjegavati inhalaciju.
Od ljekovitog bilja koristi se suhi ekstrakt bršljana za iskašljavanje i opuštanje mišića bronha, ekstrakt korijena repuha koji dovodi do poboljšanja u protoku zraka i smanjuje broj, trajanje i ozbiljnost astmatskih napada.
Studije govore kako je 95% pacijenata zadovoljno ovim ekstraktom, no nažalost na našem tržištu još nije dostupan.
Ekstrakt gingka dovodi do smanjenja suženosti bronha. Biljka kurkuma ima protuupalno, protuvirusno i antioksidantno djelovanje.
