Osim što možemo reciklirati različite materijale, kao što su plastika, papir, guma, možemo iskoristi i biootpad iz naših kućanstava postupkom kompostiranja. Kompostiranje otpada je postupak koji podrazumijeva aerobnu razgradnju biootpada pri čemu nastaju ugljični dioksid, voda, toplina i kompost, kao konačni produkt, i to za samo nekoliko mjeseci. Kompost hrani biljke, osigurava prozračnost tla, zadržava vodu i pogoduje rastu korjenitog bilja. Kompostiranje otpada je jedan od mnogih načina kako se pojedinac može zalagati za očuvanje okoliša.
Biootpad je otpad od ostataka hrane, vrtnog i zelenog otpada i čini oko trećinu ukupnog kućnog otpada. Biootpad je vrijedna sirovina za proizvodnju kvalitetnog biokomposta. Najbolje je da se biootpad biološki prerađuje na mjestu njegovog nastanka. Kada ne kompostiramo organski otpad iz našeg kućanstva i vrtova, on se na odlagalištima otpada razgrađuje pri čemu se oslobađa metan, jedan od glavnih stakleničkih plinova. U Zagrebu postoje dva ogledna projekta odvojenog prikupljanja kompostabilnog otpada. Odvojeno prikupljeni biootpad odvozi se na kompostanu gdje se biootpad obrađuje i po završetku procesa dobiva kompost, koji se koristi kao dodatak tlu na zelenim gradskim površinama.
Možete stvoriti i kućno kompostište u vlastitom vrtu, tako što ćete kompostirati voće, povrće, vrećice za čaj, ostatke kave, kao i lišće i otpad iz vrta. Kompost je vrijedno gnojivo i smanjuje količinu otpada na odlagalištima. Kompostiranjem jedna tročlana obitelj može smanjiti emisiju stakleničkih plinova za više od osmine tone godišnje.
Izvor: UNDP
