Posljednjih su dana vremenske prognoze gotovo istovjetne iz dana u dan – vrućina i žega, bez kiše, uz temperature do 38 stupnjeva. I slično nas vrijeme očekuje do polovice rujna. Živeći u umjerenoj klimi navikli smo na promjene, no dugotrajne suše uz visoke temperature, istovjetno niskim temperaturama tijekom zime, iscrpljuju nas, otežavajući nam svakodnevni život i rad.
Ljudsko se tijelo lako adaptira na promjene temperature okoliša. Tijekom ljetnih mjeseci višak tjelesne temperature reguliramo znojenjem. Međutim, kapaciteti sustava regulacije tjelesne temperature imaju svoje granice. Tijelo više ne može otpuštati toplinu ukoliko je okolina iste temperature (oko 37*C) ili je zasićena vlagom. Tada mogu nastupiti i opasne promjene koje vode do toplotnog udara. Stoga se povlačimo u klimatizirane kuće i radna mjesta, rashlađujemo se u moru i jezerima, dok na otvorenom provodimo minimalnu neophodnu količinu vremena.
Hidracija – nadoknada izgubljene tekućine od ključnog je značaja, stoga je potrebno uzimati i preko 2 litre tekućine dnevno. Najbolje je unositi vodu ili lagana pića poput čajeva, bez dodatnog opterećivanja organizma šećerima, umjetnim bojama i mirisima. Unesena tekućina ne smije biti prehladna ili ledena, budući da s trenutkom unosa tekućine niske temperature, cjelokupna probava u želucu biva blokirana (enzimi rade samo na tjelesnoj temperaturi), sve dok se temperatura ponovno ne uravnoteži. Hrana do tog trenutka stoji neprobavljena i opterećuje želudac.
Okoliš – potrebno je boraviti u rashlađenim prostorijama, bilo klima uređajima ili ventilatorima (strujanje zraka olakšava isparavanje znoja sa tijela). To se posebno odnosi na oboljele od srčanih tegoba, ali i sve druge ljude kojima je organizam oslabljen i imaju smanjenu mogućnost prilagodbe. Tempreaturna razlika između vanjskog i unutarnjeg okoliša ne bi smjela viti veća od 7 do 10*C.
Izalaganje suncu – treba izbjegavati u najtoplijim dijelovima dana (od 11 do 16 sati). Štiti se treba pripravcima sa zaštitnim faktorom od sunčevog zračenja. Osobe sa tamnijom puti trebaju niži faktor za razliku od svijetlijih osoba. Pojava melanoma povezuje se sa sunčevim zračenjem, mada novija istraživanja pokazuju da trend porasta melanoma odgovara trendu porasta svih drugih malignih oboljenja. Paradoks je u tome da je intenzitet sunčevog zračenja danas sličan onom od prije 30-ak godina. Tada se zaštitna sredstva gotovo i nisu koristila, a melanoma je bilo daleko manje nego danas.
Pripravci iz prirode
Eterična ulja sa stimulirajućim i osvježavajućim djelovanjem uvelike nam mogu pomoći održati radni ritam tijekom dana, kao i ugodno relaksirajuće popodne i večer kod kuće. To su citrusi (limun, naranča, mandarina), eukaliptus, paprena i limunska metvica, bor i jela koje možemo primjeniti putem difuzera ili klima uređaja koji su opremljeni adekvatnim filterima. Dodavanjem nekoliko kapi paprene metvice u šampone i gelove za tuširanje izazvati će ugodan osjećaj hlađenja i osvježenja tijekom i nakon tuširanja.
Oralnim putem najbolje je unositi puno svježeg voća i povrća, čajeve i prirodno cijeđene sokove. Flavonidi štite organizam od slobodnih radikala a nalaze se u kokosu, zelenom čaju, crnom vinu i drugom voću i povrću. Sjemenke grožđa su veliki izvor proantocijanida koji su snažni antioksidansi i čistači slobodnih radikala. Spriječavaju nastajanje tumora i umanjuju štetno djelovanje sunčevih zraka na imunološki sustav.
Zeleni čaj ima brojne polifenole sa antitumorskim djelovanjem. Napici se mogu obogatiti sa nekoliko svježih listova paprene metvice. Rutinsko korištenje ovih biljaka može značajno zaštititi kožu i cijeli organizam od štetnog utjecaja izloženosti UV zračenju.
